1. Carsijsku dzamiju u Prijedoru (1750.-60.)
zapalili su 30. maja 1992. godine srpski zlocinci, a potom je srusili;
materijal je odvezen na razlicita mjesta izvan grada, a na njezinu
mjestu napravljen je park.
2. Stara dzamija u Kozarcu sravnjena je sa zemljom, kao i kompleks
nadgrobnih spomenika oko nje.
3. Glavna dzamija u naselju Deri - Kozarac takodjer je sravnjena sa
zemljom.
4. Sarena dzamija u Mutnik - Gradu do temelja je porusena od strane
Srba. Sagradjena je prije 300 godina. Poznata je bila po dobroj akustici.
5. Dzamija u Kamicanima, izgradjena u vrijeme Austro-Ugarske a obnovljena
1990.,takodjer je srusena.
6. U selu Kalata dzamija je izbrisana s lica zemlje. Sagradjena je
u vrijeme austrougarskog perioda a drveni minaret je zamijenjen zidanim
1980.
7. Dzamija u Kozarusi, izgradjena u vrijeme austro-ugarske vlasti
u BiH, isto tako je srusena od srpskih zlocinaca.
8. Sravnjena je sa zemljom dzamija u Mujkanovicima.
9. Ni dzamija u Brdjanima vise ne postoji, jer su je srusili srpski
zlocinci.
Na njezina vrata ratni zlocinac Zoran Zigic zakovao je Mehmeda Sudzuku.
10. U Gornjim Jakupovicima dzamija je posve razorena od strane srpskih
zlocinaca.
11. Novosagradjena dzamija u Kevljanima pretvorena je u rusevinu.
12. Dzamija u Zagradu unistena je, a temelji su joj poravnati.
13. U Starom gradu dzamija je srusena.
14. Dzamija u dzematu Cela (1966.) paljena je tokom oktobra 1992.
u nekoliko navrata. Minirana je 15. januara 1993. Prije miniranja
Srbi su iz nje odnijeli sve sto se moglo odnijeti. Cijelo selo pretvorili
su u koncentracioni logor.
15. U Alisicima dzamija je srusena.
16. Dzamija u Brezicanima takodjer je srusena.
17. Razorena je dzamija u Zecovima, a imam Rasim-ef. Ceman odveden
je u nepoznatom pravcu.
18. Dzamija u Carakovu (1959.) zapaljena je a potom potpuno srusena
u ljeto 1992. Dana 23. decembra 1997. godine naocigled snaga UN Srbi
su teskim masinama uklanjali posljednje tragove svoga zlocina nad
ovim sakralnim objektom.
Pred njom su srpske oruzane snage ubile imamaSulejman-ef. Dizdarevica
i jos 18 muslimana, potom iz dzamije iznijeli nekoliko cilima, bacili
na njih i zapalili ih. Sehidi u ovom masakru su: Sulejman-ef. Dizdarevic,
Husein Susic,Rasim Susic,Hasib Music, Zekir Music, Hilmo Music, Fahrudin
Music, Husein Kljajic, Raif i Reuf Avdic, Kemo Kahteran, Emir Causevic,
Avdo Mujdzic i njegov sin, Rahim Mujdzic i njegova dva sina,te Ekrem
Mujdzic. Svjedoci ovoga srpskog genocida su dvojica prezivjelih: Susic
Sejad i Ibrahim.
19.
Dzamija u Hambarinama takodjer je srusena. (slika
1 nova dzamija, slika 2 stara dzamija)
20.
Srusena je i dzamija u Rizvanovicima iz 1990. Vec 20. jula 1992.
Srbi su je pokusali srusiti rucnim raketnim bacacima. Potom su je
zapalili. Nakon progona muslimana minaret su srusili eksplozivom,
da bi u septembru 1996. do temelja porusili dzamiju.(slika 3 i 4)

21.
U Rakovcanima dzamija je srusena. (slika 5)
22.
Dzamija u Biscanima takodjer je srusena.
(slika6)
23.
Srusena je i dzamija u Cejrecima. (slika7)
24. U Gornjoj Puharskoj dzamija je razorena.
25. Dzamija u Donjoj Puharskoj (1977.) takodjer je razorena 31. avgusta
1992. Prilikom pada munare smrtno su stradali sin imama rahm. Osmana-ef.
Kusurana Zikret i njegova zena.
26.
Razorena je i dzamija u Ljubiji koja datira iz austrougarskog perioda,
a njezinog imama Hasan-ef. Besliju Srbi suodveli u konc-entracioni
logor Omarska, gdje mu se izgubio svaki trag. (slika
8)
27. U Hrnicima srpski zlocinci su dzamiju srusili do temelja.
28. U Trnopolju je, takodjer, dzamija srusena do temelja od strane
Srba.
29. U dzematu Duracci srpski zlocinci su potpuno unistili mjesnu dzamiju.
30. U Hadzicima su, isto tako, srpski zlocinci unistili dzamiju.
31. U dzematu Bastasi srpski zlocinci su potpuno unistili mjesnu dzamiju
paljenjem i miniranjem u septembru 1994. Dva puta ju je palio Dosan
Djordje Djole, ali se prvi put ugasila iako je sva od drvene gradje.
Slavko Torbica je pokusavao zastititi dzamiju od rusenja ali su ga
poslali na ratiste dok nisu obavili svoje monstruozno djelo. Ona potjece
iz austro-ugarskog perioda.
32. U dzematu Mutnik do temelja je porusena i druga dzamija.
33. U Hrusticima mesdzid su zapalili srpski zlocinci.
34. Mesdzid u selu Alici - Forici takodjer je izgorio.
35. Mesdzid u selu Alici - Softici takodjer je zapaljen od strane
srpskih zlocinaca.
36. Izgorio je i mesdzid u Srednjim Jakupovicima.
37. Mesdzid u Mahmuljini takodjer je spaljen.
38. Spaljen je i mesdzid u Grozdanicima.
39. U dzematu Sivci mesdzid su zapalili srpski zlocinci.
40. U dzematu Matrici srpski zlocinci su razorili dva mesdzida.
41. To su isto ucinili sa mesdzidom u Garibima srpski zlocinci.
42. Takodjer, sa mesdzidom u Karicima.
43. Te u Kenjarima.
44. Pa u Deri.
45. Potom u Suhom Brodu.
46. Isto tako, i u Hadzicima.
47. Zatim, u Gomjenici.
48. I u Hegicima mesdzid su unistili srpski zlocinci.
49. Velika vakufska zgrada sa stanom glavnoga prijedorskog imama,
profesora Hasan-ef. Makica, njegovom bibliotekom, u kojoj se nalazio
i rukopis tek zavrsenog prijevoda petog sveska Sahihu-l-Buharije,
vakufskom bibliotekom, uredima Odbora Islamske zajednice s bogatim
arhivom - zapaljena je, a potom buldozerima porusena. Hasan -efendiju
Makica Srbi su odveli u koncentracioni logor u Trnopolju kod Prijedora,
pa u Omarsku i, na koncu, na Manjacu kod Banje Luke. U ovim logorima,
izlozen svim iskusenjima, on je proveo vise od cetiri mjeseca.
50. Do temelja su unistene vakufske kuce sa imamskim stanovima i mektebima
u sljedecim dzematima: Mutnik - Grad, Kozarusa, Mujkanovici, Brdjani,
Hrnici, Garibi, Trnopolje, Duracci, Kamicani, Alici - Softici, Dera,
Kalata, G. Jakupovici, Srednji Jakupovici, Kevljani, Hadzici, Gomjenica,
Zagrad, D. Puharska, G. Puharska, Cala, Bastasi, Carakovo (dvije),
Zecovi, Hambarine, Rakovcani, Rizvanovici, Biscani, Brezicani, Cejreci
i Ljubija, ukupno 32.
51. Takodjer je unisteno 30 gusulhana.
52. Srpski zlocinci su razorili i 28 abdesthana.
53. Islamska zajednica je ostecena i za sest poslovnih prostora koje
su razorili srpski zlocinci.
54. Unisteno je 36 dvorisnih zgrada Islamske zajednice.
55. Srpski zlocinci su srusili u Kamicanima jedino turbe na podrucju
prijedorske opcine. Turbe je bilo situirano kilometar od dzamije,
na putu prema Kozarcu.Podignuto je u znak paznje prema jednom sehidu
u vrijeme Omer-pase Latasa 1851.
|