(Tekst pripremio: Dr Sanel Jakupović)

Podstaknut težnjom da građani Prijedora, bilo da su nastanjeni u ili borave van njega, dožive bolji kvalitet ukupnih unutrašnjih odnosa, kao i odnosa sa svojom okolinom, bolji kvalitet životnog standarda ( što podrazumijeva zapošljavanje i smanjenje stope nezaposlenosti, veće plate, penzije, bolje usluge zdravstva, obrazovanja, socijalnog osiguranja, dječije zaštite, zatim rast vrijednosti bruto domaćeg proizvoda, porast investicija, razvoj infrastrukture, adekvatne zaštite životne okoline, itd.), potrebno je, prije svega, da građani Prijedora putem svojih predstavnika u različitim oblicima vlasti, institucija i drugih oblika društvene organizovanosti jasno utvrde svoju dugoročnu strategiju i ciljeve koje je potrebno realizovati za prethodno navedenu svrhu.

Jasno je da u Prijedoru postoje različiti koncepti politika koje su nastavile kontinuitet matrice na kojoj je nastao prethodni nesretni ratni sukob na ovim područjima, ali događaji i vrijeme koje živimo onemogućavaju, na radost svih normalnih ljudi, u ključno značajnoj mjeri povratak većinskih retrogradnih snaga iz navedene matrice.

Prethodnu činjenicu treba iskoristiti na što efikasniji način za unaprjeđenje kvaliteta svih ovih elemenata koji čine strukturu života građana Prijedora na način kako je to i pomenuto u vezi jasnog strateškog i ciljnog pozicioniranja i odlučivanja o vlastitoj sudbini.

Zaista, kada se svi pojedinačno zapitamo i kada razobličimo usvojene (nametnute) obrasce razmišljanja i predrasuda utvrđujemo da nam je kao civilizovanim ljudima jedino i, rekao bih, presudno bitno da živimo u potpunoj slobodi – govora, misli, vjere, kulture, običaja, itd, da živimo u adekvatnim kućama/stanovima, primamo plaću koja omogućava ispunjavanje osnovnih životnih potreba i drugih zahtjeva, da imamo adekvatne zdravstvene usluge, penzije, dječiji doplatak, obrazovanje-da idemo u školu, u kino, pozorište, na utakmice, da treniramo sport, da posjećujemo i kafiće, restorane, slastičarne, da idemo u crkvu, džamiju, sinagogu, vjerujemo ili ne vjerujemo u Boga, slavimo ili ne slavimo bajrame, božiće, uskrse, nove godine, i da radimo još beskonačno mnogo „sitnih stvari koje život znače“.

Evo, ponavljam, zapitajmo se svi pojedinačno da li je ovo pobrojano ono zbog čega živimo i što nas čini sretnima – ukoliko postoji objektivna mjera za sreću – ili nije? Zaista priznajem da za mene lično, u uslovima potpunog odbacivanja poimanja ličnog i zajedničkog blagostanja i sreće iz palete usvojenih (ili pak nametnutih) obrazaca nacionalnih oblika ove dvije mjerne veličine (nacionalna sreća i nacionalno blagostanje), ne postoji razuman obrazac filozofije života koji bi mogao da potire prethodno navedene tvrdnje i pretpostavke.

A bliska prošlost i istorija su nam zaista pokazali i dokazali da je „iskakanje“ iz ovih šina osnovne životne filozofije, u pravilu, vodilo u različite pojavne oblike ljudske gluposti, u prvom redu misleći na ratne sukobe, razaranja i uništenja civilizacije na ovim prostorima.

Nažalost, i moja generacija u Prijedoru je s kraja devedesetih godina prošloga vijeka bila svjedokom ovakvih negativnih pojava i sistematične ljudske retrogradnosti, koja je dovela sveukupni ljudsku zajednicu koja obitava ove prostore u jednu, rekao bih, jadnu, bezosjećajnu, bezdušnu i bezličnu masu ljudi koji nisu poštivali zakone prirode, pravde, civilizacije i Boga, da na pravi način žive u miru zarad već pomenutih ljudskih potreba.

Stoga je evo nakon skoro dvadeset godina ovdje u Prijedoru, među građanima, ljudima, narodima, Srbima, Bošnjacima, Hrvatima, Romima, Ukrajincima, Bosancima i Hercegovcima – kako god želimo da nazovemo zajednicu ljudi koja živi na ovome području – potrebno da osiguramo što je moguće veći stepen jedinstva u očuvanju ovih osnovnih ljudskih vrijednosti koji proizilaze iz njihovih urođenih i/ili usvojenih (civilizovanih) potreba, na način da jasno kažemo:

(1) Da u Prijedoru neće više nikada biti rata i sukoba zbog različitog pogleda njegovih građana na bilo koji vid društvenog, političkog ili državnog uređenja;

(2) Da u Prijedoru, takođe, neće biti sukoba u pogledu urođenog i/ili usvojenog vjerskog, nacionalnog, kulturnog, rasnog ili bilo kojeg drugog civilizacijskog opredjeljenja;

(3) Da će Prijedor biti grad i životni prostor svih njegovih građana i ljudi dobre volje koji na bilo koji način ostvaruju ili namjeravaju ostvarivati veze sa Prijedorom i njegovim građanima;

(4) Da će svi građani Prijedora (ne samo formalno) biti jednakopravno tretirani u svakom pogledu, prije svega, u pogledu ostvarivanja njihovih ljudskih prava i sloboda koji proizilaze iz Ustava i zakona, jednakopravnosti prilikom zapošljavanja, obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite, vjere, kulture i tradicije, itd;

(5) Da će se politički predstavnici građana Prijedora na različitim nivoima vlasti, u najvećoj mogućoj mjeri i primarno, zalagati za ekonomsko jačanje Prijedora, i to prije svega u njihovim aktivnostima na stvaranju ambijenta za privlačenje investitora i investicija u Prijedor;

(6) Da će politički predstavnici Prijedora aktivno učestvovati na reintegraciji i afirmaciji ugleda Prijedora u zemlji i svijetu putem promocije svih njegovih artikulisanih vrijednosti, resursa, potencijala, kao i vizije građana Prijedora koji streme ka unapređenju stepena kvaliteta njihovog življenja na ovome geografskom području;

(7) Da će građani Prijedora, pojedinačno i putem svojih političkih predstavnika, jasno i sveobuhvatno prihvatiti relevantne sudske presude domaćih i stranih sudova u pogledu počinjenih ratnih zločina na teritoriji Prijedora, te da će i sami podstaknuti vlastita istraživanja na utvrđivanju svih činjenica i okolnosti u vezi ratnih događaja iz prošlosti Prijedora, kako posljednjeg, tako i svih prethodnih ratova koji su se odvijali na ovome području, kako bi se onemogućila pojava uzroka za eventualnu obnovu
kriza i konflikata i da bi se, pojednostavljeno rečeno, prihvatajući utvrđene relevantne činjenice, relaksirala situacija u pogledu negativne istorije, njenog kontinuiteta i skretanje tog negativnog toka istorije u smjeru pozitivnih pravaca i obrazaca razvoja ljudske zajednice, po čemu je Prijedor i ovo područje, u različitim vremenskim periodima svoje istorije bio prepoznatljiv.

Naravno, dugačak je spisak mojih vizija ili želja za vlastiti osjećaj blagostanja i sreće u uslovima moga poistovjećivanja koje je urođeno sa ovim prostorom i ljudima, te se zadržavam na ovim, po meni, prioritetima u aktivnostima građana Prijedora i trasiranju čvrstog i trajnog (beskonačnog) puta Prijedora i njegovih građana u pravcu uživanja u miru i slobodi i drugim blagodatima koje nam je podario Svevišnji!

Vratimo se sadašnjosti i vidjećemo da je iz perspektive realnosti ovakav scenario teško izvodiv, skoro pa nemoguć, međutim, poznato je da se „velike stvari“ ne dešavaju bez sna i zdrave vizije, kao ključne odrednice za motivaciju kritične mase ljudi u odnosu na njihove utvrđene ciljeve koji proizilaze iz njihovih objektivnih i subjektivnih, ali prije svega, civilizacijskih potreba.

Stoga je ovo poziv svim građanima Prijedora, prije svega političkim predstavnicima koji će kao kandidati učestvovati na predstojećim opštim oktobarskim izborima, da pokušaju barem za malo da ogole svoje misli iz nametnutih obrazaca sadašnjeg društveno-političkog življenja i okrenu se „običnim“ i „normalnim“ vrijednostima ljudske zajednice kojoj svi pripadamo.

Ovo je i poziv političkim predstavnicima naroda – naciona kojemu pripadam – Bošnjacima da pokušaju ostaviti po strani lične sujete, pretjerane prohtjeve i nerealna očekivanja i što je više
moguće ujedine se u očuvanju svih ovih vrijednosti koje su apostrofirane u ovome tekstu, bez
obzira na eventualne kratkoročne negativne efekte takvog djelovanja. Međutim, uvjeren sam da se dugoročna stabilnost Bošnjaka i svih građana ove države može obezbijediti jedino na način propisan ovakvim obrascima ponašanja. Naročito apostrofiram da se pokušaju osigurati zdrave snage i kritična masa ljudi iz zemlje i dijaspore koja će djelovati u pravcu ostvarivanja primarnih strateških ciljeva Bošnjačkog naroda u Prijedoru – a to su:

(1) ekonomsko jačanje i zapošljavanje ljudi (putem intenzivnijeg investiranja dijaspore)  i

(2) povećana stopa izlaska glasača (iz dijaspore) na izbore.

Pozivam i moje komšije i prijatelje, političke predstavnike srpskog naroda da ne pokušavaju razumijevati trenutnu matricu uređenja države Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska kao poligon za sistemsku aktivnost u cilju dominacije samo jednog naroda, konkretno srpskoga u Republici Srpskoj, nego upravo suprotno, da ovu „dejtonsku blagodat i realnost“ iskoriste za sve građane entiteta Republika Srpska u kojem većinski vladaju i time onemoguće suprotna ubjeđenja i/ili neželjene aktivnosti drugih konstitutivnih naroda koji se nalaze i žive u takvom ambijentu. Naravno, isti obrazac ponašanja treba da važi i za Bošnjake i Hrvate u sredinama gdje oni predstavljaju nacionalnu većinu ili gdje na ovakav način pokušavaju urediti obrazac/matricu sistemskog djelovanja njihovih političkih predstavnika.

Prema tome, trajna stabilnost društvene zajednice Prijedora, naravno i cijele države, je moguća i ostvariva u uslovima funkcionisanja matrice i obrazaca na kojima počiva moderno civilizovano društvo, kakvo je kroz dugogodišnju istoriju bilo i ovo naše „prijedorsko“!

U Prijedoru, dana 24.avgusta 2010.godine

Pojmovi korišteni u pretraživanju:

• prijedor
• Sanel jakupovic
• dr sanel jakupović
• kafici u prijedoru
• socijalno prijedor
• ispuni mi zelju prijedor
• sanela matric prijedor
• sanel jakupovic prijedor
• prijedore
• kafići u prijedoru -iznajmljivanje